Nakon što država dobije status kandidata, sljedeći korak je otvaranje pregovora o pristupanju EU-u. 

Pregovori o pristupanju su proces u kojem država kandidatkinja s državama članicama EU-a dogovara uvjete pod kojima će postati nova članica EU-a. 

Temeljno pravilo pregovora je da država kandidatkinja mora preuzeti, provesti i primijeniti cjelokupni acquis EU-a, a predmet pregovora su dinamika i način kako će to biti urađeno.

Acquis EU-a je pravna stečevina EU-a i predstavlja skup zajedničkih prava i obveza za države članice EU-a.

Acquis EU-a se stalno razvija, a čini ga:

• primarno zakonodavstvo, tj. osnivački ugovori, njihove izmjene i protokoli, ugovori o pristupanju te Povelja o temeljnim pravima;
• sekundarno zakonodavstvo, tj. uredbe, direktive, mišljenja i odluke te drugi akti kao što su akti vezani za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, međuinstitucionalni sporazumi i sl.;
• drugi izvori prava, tj. presude Suda EU-a, deklaracije i rezolucije EU-a i međunarodno pravo.

Dio prava EU-a su i međunarodni ugovori koje zaključuje EU s trećim državama ili s međunarodnim organizacijama te opća pravna načela. 

Za potrebe pregovora acquis EU-a se dijeli u 35 pregovaračkih poglavlja, a s uvođenjem „nove metodologije“ u pregovore 2020. godine ta se poglavlja povezuju u šest klastera. 

Poglavlja 34 - Institucije i 35 - Ostalo nisu uključena u klastere, a uobičajeno je da se o njima ne vode pregovori nego se ta poglavlja samo formalno otvaraju i zatvaraju. Inače, u Poglavlju 34 određuje se broj predstavnika nove države članice u institucijama EU-a, a Poglavlje 35 može uključiti bilo koje pitanje koje nije predmet ostalih poglavlja. Ta poglavlja se obično ostavljaju za kraj, ako se drugačije ne utvrdi u pregovaračkom okviru. 

Odluku o otvaranju pragovora na političkoj razini donosi Europsko vijeće – jednoglasno. Tome prethodi odlučivanje na razini ministara u Vijeću EU-a (obično Vijeće za opće poslove) koje, također, odluku donosi jednoglasno. Europsko vijeće i Vijeće EU-a odluku donose u formi zaključaka.

Odluci prethodi izvješće Europske komisije (obično redovito godišnje izvješće, a može biti i posebno izvješće) te njezina preporuka o otvaranju pregovora. 

Odluka o otvaranju pregovora u pravilu slijedi odgovarajući napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU-a.

Pregovori se vode između države kandidatkinje i država članica EU-a. 

Prvi formalni korak nakon odluke o otvaranju pregovora je usvajanje pregovaračkog okvira EU-a. Pregovaračkim okvirom se definiraju ključna načela, postupci i institucionalni okvir za vođenje pregovora. Nacrt pregovaračkog okvira predlaže Europska komisija, a usvaja ga Vijeće EU-a jednoglasno u formi zaključaka. 

Pregovori se vode u okviru međuvladinih konferencija na kojima sudjeluju predstavnici država članica EU-a i Europske komisije te predstavnici države kandidatkinje. Stajališta država članica EU-a zastupa predstavnik države koja predsjeda Vijećem EU-a. Uobičajeno je da pregovori započnu prvom međuvladinom konferencijom na kojoj se prezentiraju pregovarački okvir EU-a te uvodne izjave EU-a i države kandidatkinje. 

Galerija