Nakon što država dobije status kandidatkinje, naredni korak je otvaranje pregovora o pristupanju u EU. 

Pregovori o pristupanju su proces u kojem država kandidatkinja s državama članicama EU dogovara uslove pod kojima će postati nova članica EU. 

Osnovno pravilo pregovora je da država kandidatkinja mora preuzeti, provesti i primijeniti cjelokupni acquis EU, a predmet pregovora su dinamika i način kako će to biti urađeno.

Acquis EU je pravna tečevina EU i predstavlja skup zajedničkih prava i obaveza za države članice EU. 

Acquis EU se stalno razvija, a čine ga:

• primarno zakonodavstvo, tj. osnivački ugovori, njihove izmjene i protokoli, ugovori o pristupanju te Povelja o osnovnim pravima;
• sekundarno zakonodavstvo, tj. uredbe, direktive, mišljenja i odluke, te drugi akti kao što su akti vezani za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, međuinstitucionalni sporazumi i sl.;
• drugi izvori prava, tj. presude Suda EU, deklaracije i rezolucije EU i međunarodno pravo.

Dio prava EU su i međunarodni ugovori koje zaključuje EU s trećim državama ili s međunarodnim organizacijama, te opći pravni principi. 

Za potrebe pregovora acquis EU se dijeli u 35 pregovaračkih poglavlja, a uvođenjem “nove metodologije” u pregovore 2020. godine ova poglavlja se povezuju u šest klastera.

Poglavlja 34 - Institucije i 35 - Ostalo nisu uključena u klastere, a uobičajeno je da se o njima ne pregovara nego se ova poglavlja samo formalno otvaraju i zatvaraju. Inače, u Poglavlju 34 određuje se broj predstavnika nove države članice u institucijama EU, a Poglavlje 35 može uključiti bilo koje pitanje koje nije predmet ostalih poglavlja. Ova poglavlja se obično ostavljaju za kraj, a ako se drugačije ne utvrdi u pregovaračkom okviru. 

Odluku o otvaranju pragovora na političkom nivou donosi Evropsko vijeće i to jednoglasno. Tome prethodi odlučivanje na nivou ministara u Vijeću EU (obično Vijeće za opće poslove) koje, također, odluku donosi jednoglasno. Evropsko vijeće i Vijeće EU odluku donose u formi zaključaka.

Odluci prethodi izvještaj Evropske komisije (obično redovni godišnji izvještaj, a može biti i posebni izvještaj), te njena preporuka o otvaranju pregovora. 

Odluka o otvaranju pregovora u pravilu slijedi odgovarajući napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.

Pregovori se vode između države kandidatkinje i država članica EU. 

Prvi formalni korak nakon odluke o otvaranju pregovora je usvajanje pregovaračkog okvira EU. Pregovaračkim okvirom se definiraju ključni principi, postupci i institucionalni okvir za vođenje pregovora. Nacrt pregovaračkog okvira predlaže Evropska komisija, a usvaja ga Vijeće EU jednoglasno u formi zaključaka. 

Pregovori se vode u okviru međuvladinih konferencija na kojima učestvuju predstavnici država članica EU i Evropske komisije, te predstavnici države kandidatkinje. Stavove država članica EU zastupa predstavnik države koja predsjedava Vijećem EU. Uobičajeno je da pregovori započnu prvom međuvladinom konferencijom na kojoj se prezentira pregovarački okvir EU, te uvodne izjave EU i države kandidatkinje. 

Galerija