Proces pristupanja

Ključni događaji u odnosima Bosne i Hercegovine i Evropske unije:

2019.

• 4. ožujka - Bosna i Hercegovina predala odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije.
• 29. svibnja - Evropska komisija usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

2018.

• 28. veljače - Bosna i Hercegovina predala odgovore na Upitnik Evropske komisije.

2017.

• BiH pripremala odgovore na Upitnik Europske komisije. U tome je sudjelovalo gotovo 1.200 osoba. Održano je više od 70 sastanaka tijela u sustavu koordinacije procesa integriranja. Pripremljeno je 20.037 stranica teksta, koje su na engleski prevela 143 prevoditelja.

2016.

• 15. veljače - U skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina je tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem EU podnijela Zahtjev za članstvo u EU.
• 18. srpnja - EEuropska komisija i Bosna i Hercegovina parafirali Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Protokolom su predviđena tehnička prilagođavanja trgovinskog dijela odredbi SSP-a, uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske EU 2013. godine.
• 20. kolovoza - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Odluku o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini. Tom odlukom definirana je institucionalna i operativna koordinacija institucija u Bosni i Hercegovini u procesu integriranja BiH u EU te zajednička tijela, njihov sastav, nadležnosti i međusobni odnosi.
• 20. rujna – Vijeće Europske unije pozvalo Europsku komisiju da pripremi mišljenje o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU i dalo nalog Europskoj komisiji za pripremu upitnika za Bosnu i Hercegovinu.
• 9. prosinca - Bosni i Hercegovini uručen Upitnik Evropske komisije.

2015.

• Svibanj – Potpisan Okvirni sporazum između Bosne i Hercegovine i Europske komisije o aranžmanima za provođenje financijske pomoći Unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II).
• 1. lipnja - Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine.
• 5. i 6. studenog - U Sarajevu održanaprva sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
• Prosinac – U Briselu održani prvi sastanci Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje (11.12.2015.) i Odbora zastabilizaciju i pridruživanje (17.12.2015.)

2014.

• Siječanj - EU je uspostavila novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za razdoblje 2014-2020.
• Kolovoz – Prvom konferencijom u Berlinu počeo Berlinski proces - međuvladina inicijativa čiji je cilj obnova multilateralnih veza Zapadnog Balkana i EU, kao i poboljšanje regionalne suradnje zemalja Zapadnog Balkana u razvoju ekonomije i infrastrukture (agenda za povezivanje - Connectivity Agenda).
• Studeni – predstavljena „britansko-njemačka inicijativa za BiH“. Inicijativa je izabrane predstavnike bh. vlasti pozvala da se pisanom izjavom obvežu na provedbu institucionalnih reformi na svim razinama te da u suradnji s EU izrade opsežan plan reformi (Reformska agenda) kojim će Bosna i Hercegovina napredovati u procesu integriranja.

2013.

• Srpanj - Republika Hrvatska postaje 28. članica EU, a Bosna i Hercegovina prvi put ima granicu sa članicom Europske unije.

2012.

• 27. lipnja - Održan 1. sastanak Dijaloga na visokoj razini o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine, kada je uručena Mapa puta za zahtjev za članstvo BiH u EU. Drugi sastanak je održan u studenom 2012. godine.

2011.

• Lipanj - Održan prvi sastanak Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između Europske unije i Bosne i Hercegovine.

2010.

• Prosinac - Vijeće Europske unije za pitanja pravde i unutarnjih poslova donijelo odluku o ukidanju viznog režima za građane Bosne i Hercegovine koji su od 15. prosinca dobili mogućnost da slobodno putuju u zemlje potpisnice Schengenskog sporazuma. Vlasti u Bosni i Hercegovini su prije toga morale ispuniti 174 tehnička uvjeta.

2009.

• 15. listopada – Počelo izdavanje biometrijskih putovnica, najvažnijeg uvjeta koji je Bosna i Hercegovina trebala ispuniti za liberalizaciju viznog režima.

2008.

• Veljača – Vijeće Evropske unije je usvojilo treće Evropsko partnertsvo sa Bosnom i Hercegovinom.
• 20. veljače - Potpisan Okvirni sporazum o pravilima suradnje za provedbu financijske potpore Europske komisije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).
• 5. lipnja – Bosni i Hercegovini uručena Mapa puta za liberalizaciju viznog režima. Ovim dokumentom postavljeni su zahtjevi za provedbu reformi u oblastima sigurnosti dokumenata, upravljanja granicom, borbe protiv ilegalne imigracije, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, suradnje u borbi protiv terorizma, te implementacije Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
• 16. lipnja - Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
• 1. srpnja - Stupa na snagu Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.
• Studeni - Održan prvi sastanak Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Osnovni zadatak ovog tijela (zajedno sa šest privremenih pododbora) je praćenje ispunjavanja obveza određenih Privremenim sporazumom.

2007.

• Siječanj - Uspostavljen instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA), namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti koje financira Europska komisija.
• Studeni - Okončani tehnički pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
• 4. prosinac - Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

2006.

• Siječanj - Održana Prva plenarna runda pregovora o SSP-u između EU i BiH i Prvi plenarni sastanak Praćenja procesa reformi (Reform Process Monitoring - RPM), koje zamjenjuju dotadašnje Konzultativno radno tijelo. Vijeće Europske unije usvojilo drugo Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom.

2005.

• 25. studeni - U Sarajevu su pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

2004.

• Ožujak - Vijeće Europske unije usvojilo je prvo Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o dokumentu kojim se određuju ključni (kratkoročni i srednjoročni) prioriteti države u procesu pristupanja Europskoj uniji.

2003.

• Ožujak - Počeo rad na Studiji izvodljivosti. Europska komisija je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uručila upitnik od 346 pitanja o ekonomskom i političkom uređenju Bosne i Hercegovine te ostalim oblastima relevantnim za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
• 21. lipnja - Na Solunskom samitu EU o Zapadnom Balkanu potvrđena je podrška EU europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Usvojena je Deklaracija “Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema Europskoj integraciji” (engl. „Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration“.
• Studeni - Europska komisija usvojila ocjenu Studije izvodljivosti. Studija izvodljivosti identificirala je 16 prioritetnih oblasti u kojima bi suštinski reformski napredak bio osnova Europskoj komisiji da preporuči Vijeću EU otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

2002.

• Prosinac - Evropska komisija saopštila da su uglavnom ispunjene smjernice Mape puta o približavanju Evropskoj uniji.

2000.

• Uvedene autonomne trgovinske mjere (Autonomus Trade Measure – ATM), kojima je i proizvodima iz BiH olakšan pristup unutarnjem tržištu EU asimetričnom liberalizacijom trgovine (ukidanje carina i kvota na izvoz proizvoda u EU).
• Ožujak - Objavljena Mapa puta EU (Road Map). Ovaj dokument je definirao 18 ključnih uvjeta koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
• 19. i 20. lipnja - Na sastanku Europskog vijeća u Santa Maria da Feiri zaključeno je da su sve države uključene u proces stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU, kao i da je cilj EU što potpunija integracija država Zapadnog Balkana.
• 24. studeni - Na Zagrebačkom samitu predsjednici država članica EU i država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (PSP) dali su i formalnu potporu PSP-u.
• Prosinac - Vijeće Europske unije je usvojilo Uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation). CARDS je bio program tehničke pomoći Europske unije za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i (tadašnjoj) Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora).

1999.

• Svibanj - Počinje Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process - SAP). Proces stabilizacije i pridruživanja nudi jasnu mogućnost integracije za Bosnu i Hercegovinu, kao i ostalih pet zemalja regije Zapadnog Balkana u EU.
• 3. i 4. lipnja - Na sastanku Europskog vijeća u Kelnu potvrđena je spremnost Europske unije za pružanje mogućnosti zemljama Zapadnog Balkana za potpunu integraciju i članstvo u Europskoj uniji na osnovu Ugovora o Europskoj uniji i ispunjavanja kriterija iz Kopenhagena (1993.) i kriterija iz Madrida (1995.).
• Lipanj - Pokrenute aktivnosti Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, kojem je strateški cilj stabilizacija u jugoistočnoj Europi putem približavanja zemalja regije euroatlanskim integracijama te jačanje regionalne suradnje. U Sarajevu je u srpnju 1999. godine održan Samit šefova zemalja i vlada Europe, Kanade, Japana i SAD-a, na kojem je podržano i ozvaničeno osnivanje Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu.

1998.

• Uspostavljena EU/BiH Konzultativna radna grupa (Consultative Task Force - CTF) koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike.

1997.

• Vijeće ministara Europske unije postavlja političke i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa. Bosni i Hercegovini se pruža mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica.

Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji (EU) je kraće pismo koje država podnositeljica zahtjeva predaje Vijeću EU, odnosno predstavniku države članice koja u to vrijeme predsjeda Vijećem EU, a s ciljem stjecanja članstva u EU. Zahtjev za članstvo obično potpisuje i uručuje predsjednik države i/ili vlade, a može ga pratiti kraći ili opširniji dokument koji ga sadržajno podržava i u kojem se navode dostignuća države podnositeljice zahtjeva u procesu europskih integracija. U zahtjevu država navodi svoju europsku pripadnost, ističući da je pristupanje EU njezin strateški društveno - ekonomski i politički cilj te da je spremna prihvatiti vrijednosti EU i obveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine u EU praćen je Odlukom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o potvrđivanju i usvajanju Izjave Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz siječnja 2015. godine, koju su potpisali lideri svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Izjava Predsjedništva Bosne i Hercegovine nedvojbeno je potvrdila da je pristupanje EU strateško opredjeljenje Bosne i Hercegovine za koje postoji politički koncenzus u zemlji. Izjavom je potvrđena i opredijeljenost za provedbu korjenitih političkih, ekonomskih i socijalnih reformi, kao preduvjeta za napredak u procesu europskih integracija, što su izvršne vlasti na svim razinama potvrdile u jedinstvenoj Reformskoj agendi i akcijskim planovima.

Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU rezultat je provedbe odgovarajućih mjera iz Reformske agende, izrađene i usvojene na temelju novog pristupa Europske unije prema Bosni i Hercegovini, kojeg su inicirali ministri vanjskih poslova Kraljevine Velike Britanije i Savezne Republike Njemačke u studenom 2014. godine. Obnovljeni pristup EU prema Bosni i Hercegovini prvotno je zagovarala Republika Hrvatska, kao 28. država članica EU, u čemu je dobila potporu i Republike Slovenije. Vijeće EU prihvatilo je britansko-njemačku inicijativu u prosincu 2014. godine. U međuvremenu je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Zaključke Vijeća EU o prihvatanju obnovljenog pristupa prema Bosni i Hercegovini možete pogledati ovdje.

Odluke Vijeća EU o zaključivanju SSP-a sa Bosnom i Hercegovinom možete pogledati ovdje.

Bosna i Hercegovina podnijela je Zahtjev za članstvo u EU 15. veljače 2016. godine, što je prvi korak ka dobijanju statusa kandidatkinje za članstvo u EU, a posljedično i preduvjet za otvaranje pregovora o pristupanju. Na zasjedanju održanom 20. rujna 2016. Vijeće EU razmotrilo je Zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, te sukladno procedurama iz članka 49. Ugovora o EU pozvalo Europsku komisiju da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo (Avis). Zaključke Vijeća EU od 20. rujna 2016. godine možete preuzeti ovdje.

Europska komisija je, u svrhu pripreme mišljenje o zahtjevu za članstvo, Bosni i Hercegovini 9. prosinca 2016. godine dostavila Upitnik nа temelju kojeg će ocijeniti razinu dosezanja kriterija za članstvo u EU i, posljedično, spremnost Bosne i Hercegovine da napreduje u procesu europskih integracija do statusa kandidatkinje i otvaranja pregovora o pristupanju.

Institucije u Bosni i Hercegovini, organizirane u 35 radnih skupina za europske integracije u skladu s Odlukom o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 72/16), tehnički su finalizirale odgovore na pitanja iz Upitnika koristeći Informacijski sustav za podršku procesu europskih integracija Bosne i Hercegovine. Odgovori Bosne i Hercegovine uručeni su Europskoj komisiji 28. veljače 2018. godine.

Na pripremi odgovora Bosne i Hercegovine na pitanja iz Upitnika Europske komisije, uključujući i pravnu, stručnu i jezičnu redakturu prijevoda odgovora na engleski jezik, radila su 1.083 državna službenika sa svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su bili imenovani na 1.600 pozicija u 35 radnih skupina za europske integracije (neki službenici su sudjelovali u radu nekoliko radnih skupina). Pored toga, u rad je bilo uključeno 15 članova Povjerenstva za europske integracije i 20 članova Kolegija za europske integracije. Pripremljeno je ukupno 20.037 stranica odgovora. Uz odgovore i priloge, dostavljen je i 1.151 akt (zakoni, podzakonski akti i sl.) na koje su se institucije referirale u svojim odgovorima.

Od ukupno 3.242 pitanja iz Upitnika, 2.966 odgovora (91,50%) tehnički je finalizirano u 35 radnih grupa za evropske integracije, 160 odgovora je usaglašeno na Komisiji za evropske integracije (4,95%), a 116 odgovora (3,55%) usaglasio je Kolegij za evropske integracije.

Od ukupno 3.242 pitanja iz Upitnika, 2.966 odgovora (91,50%) tehnički je finalizirano u 35 radnih skupina za europske integracije, 160 odgovora je usuglašeno na Povjerenstvu za europske integracije (4,95%), a 116 odgovora (3,55%) usuglasio je Kolegij za europske integracije. Za potrebe prevođenja odgovara na engleski jezik bilo je angažirano 140 vanjskih prevoditelja, čiji je rad koordinirala i nadzirala Direkcija za europske integracije. Na engleski jezik ukupno je prevedeno 31.177 prevodilačkih kartica.

U procesu odgovaranja na Upitnik EK su, osim institucija vlasti u BiH, sudjelovale i organizacije civilnog društva i građani, a sve s ciljem podizanja svijesti javnosti o značaju procesa europskih integracija općenito. Sedamnaest organizacija civilnog društva dostavilo je odgovore na ukupno 177 pitanja iz Upitnika EK. Najveći broj odgovora pristigao je na pitanja iz političkog kriterija, te poglavlja 19 - Socijalna politika i zapošljavanje i 20 - Poduzetništvo i industrijska politika.

Pitanja iz Upitnika Europske komisije možete pogledati ovdje.

Odgovore Bosne i Hercegovine na pitanja iz Upitnika Europske komisije iz političkog i ekonomskog kriterija i 33 poglavlja EU acquis-a možete pogledati ovdje.

Dodatna pitanja iz Upitnika Europske komisije možete pogledati ovdje.

Odgovore Bosne i Hercegovine na Dodatna pitanja iz Upitnika Europske komisije možete pogledati ovdje.

Sadržaj