Strategija proširenja
Strategija proširenja i ključni izazovi (Strategija) jedan je od dokumenata iz Paketa proširenja. Strategijа daje pregled stanja, ključnе izazovе za narednu godinu, stratešku orijentaciju politike proširenja i kratak pregled napretka koje su ostvarile države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje. Strategija navodi na koji će način Europska unija nastaviti pružati potporu (tehničku i financijsku), te donosi opće preporuke i zaključke o svakoj državi kandidatkinji i potencijalnoj kandidatkinji. Strategiju najčešće prati dodatak u kojemu su detaljnije iznesene ocjene i nalazi Europske komisije o napretku u procesu pristupanja EU.
Europska komisija je Strategiju proširenja Europske unije (Strategija) prvi put 2015. godine definirala kao srednjoročni dokument koji obuhvaća aktualni mandat Europske komisije. Tada je Komisija navela da su države obuhvaćene procesom proširenja ostvarile značajan napredak u mnogim oblastima tijekom prethodne godine, ali su izazovi sa kojima se te države suočavaju takvi da nijedna od njih neće biti spremna da pristupi EU u mandatu aktualne Komisije (do kraja 2019. godine). Potvrđeno je da će svaka država biti ocijenjena pojedinačno, temeljem ostvarenog napretka. EK će i dalje inzistirati na provedbi reformi i mjera, a ne samo na njihovom usvajanju. Strategijom je potvrđen pristup „rješavanja temeljnih pitanja na prvom mjestu”, prije svih, vladavine prava, temeljnih prava, jačanja demokratskih institucija, uključujući reformu javne uprave, te gospodarskog razvoja i konkurentnosti, koji će pridonijeti stvaranju radnih mjesta, te rastu i povećanju interesa ulagača. Odgovarajuće rješavanje „temeljnih pitanja“ je ključ za ispunjavanje kriterija za članstvo iz Kopenhagena i Madrida.
Evropska komisija je 6.2.2018. godine usvojila strategiju za "Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU sa zapadnim Balkanom", potvrđujući europsku budućnost regije kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu, temeljenu na zajedničkim vrijednostima.
Strategija ističe prioritete i oblasti zajedničke pojačane suradnje, baveći se konkretnim izazovima sa kojima se suočava zapadni Balkan, a posebice potrebu za temeljnim reformama i dobrosusjedskim odnosima. Strategija jasno navodi da su vrata Europske unije otvorena za daljnja pristupanja kada individualne zemlje budu ispunile kriterije za članstvo. U njoj je istaknuto da Europska komisija ne mijenja politiku proširenja - proces jeste i ostaje zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja će biti ocijenjena shodno vlastitim postignućima. U njoj je potvrđen pristup EU koji znači da je potrebno provesti sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima. Vladavina prava, temeljna prava i upravljanje moraju biti ojačani, funkcioniranje demokratskih institucija ozbiljno poboljšano, a reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i reforma javne uprave, trebaju pružiti stvarne rezultate.
U Strategiji se navodi da će EU značajno pojačati potporu procesu transformacije na zapadnom Balkanu, te da je Europska komisija predvidjela Akcijski plan koji uključuje šest ključnih inicijativa koje se bave specifičnim područjima od interesa kako za EU, tako i za zemlje zapadnog Balkana. To su: vladavina prava, sigurnost i migracije, socioekonomski razvoj, transportna i energetska povezanost, digitalna agenda, pomirenje i dobrosusjedski odnosi. Kako bi bila osigurana primjerena sredstva za potporu ovoj Strategiji i kontinuirani put ka članstvu, Europska komisija predlaže postepeno povećanje financiranja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).
Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2020. godinu
Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za Zapadni Balkan (2020)
Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2019. godinu
Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa Zapadnim Balkanom (2018)
Vjerodostojna perspektiva proširenja za 2017. godinu
Strategija proširenja za 2016. godinu
Strategija proširenja za 2015. godinu
Strategija proširenja i ključni izazovi 2014 - 2015
Strategija proširenja i ključni izazovi 2013 - 2014
Strategija proširenja i ključni izazovi 2011 – 2012
Strategija proširenja i ključni izazovi 2010 – 2011
Strategija proširenja i ključni izazovi 2009 – 2010
Strategija proširenja i ključni izazovi 2008 - 2009
Strategija proširenja i ključni izazovi 2007 - 2008
Bosna i Hercegovina
VIJEĆE MINISTARA - DIREKCIJA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE
Najčešće pretraživani pojmovi
Paket proširenja
Od izvješća o napretku do izvješća o državi
Izvješće o napretku je dokument u kojem Europska komisija objavljuje informacije o napretku koji je određena država kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja za članstvo postigla u ispunjavanju uvjeta i ciljeva što ih je postavila Europska unija, kao i sažetak operativnih mjera koje je potrebno poduzeti na osnovi utvrđenih planova djelovanja.
Izvješće je uobičajeno strukturirano prema kriterijima iz Kopenhagena (1993.), pri čemu se posebna pozornost posvećuje ocjenjivanju napretka zemlje u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s acquis-om EU. Napredak države mjeri se na temelju donesenih odluka, usvojenih zakona i provedenih mjera. Ovakav pristup osigurava jednak tretman u svim izvješćima i omogućava objektivnu procjenu.
Izvješće o napretku temelji se na dostavljenim podacima države kandidatkinje - potencijalne kandidatkinje, država članica Unije, iz izvješća Europskoga parlamenta, te podacima koje dostavljaju međunarodne i nevladine organizacije. Europska komisija svake godine objavljuje izvješće o napretku, a dostavlja ga Vijeću EU-a i Europskom parlamentu, te državi na koju se izvješće odnosi. Za Bosnu i Hercegovinu je prvo Izvješće o napretku objavljeno 2005. godine, a prethodila su mu godišnja izvješća o procesu stabilizacije i pridruživanja (od 2002. do 2004.), te izvješće o ispunjavanju uvjeta (od 1997. do 2000.).
Tijekom 2003. godine urađena je Studija izvodljivosti (Feasibility Study) za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koja je prezentirana u Izvješću Komisije Vijeću o spremnosti Bosne i Hercegovine za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
Mijenjajući pristup, odnosno, uvodeći novu metodologiju izvješćivanja 2015. godine, Komisija je promijenila nazive izvješća o napretku u izvješća o individualnim državama obuhvaćenim procesom proširenja. Razlog je uvođenje ocjena za trenutno stanje pripravnosti za članstvo i ocjena za postignuti napredak u prethodnoj godini.
Ocjene za trenutno stanje pripravnosti:
rana faza: određeni nivo pripremljenosti - umjereno pripremljen - dobar nivo pripremljenosti - dobro napredovao
Ocjene za postignuti napredak u prethodnoj godini:
nazadovanje - nije bilo napretka - određeni napredak - dobar napredak - vrlo dobar napredak
Cilj uvođenja ovog načina ocjenjivanja je omogućiti lakšu usporedbu među državama, pratiti napredak pojedinačne države kroz godine, te predstaviti transparentnost procesa pristupanja, kao i lakše kontrolirati i pratiti provedbu reformi. Također, može se koristiti i za bolje mjerenje rezultata politike proširenja i praćenje učinka Instrumenta pretpristupne pomoći EU (IPA II).
Izvješće o BiH za 2021. godinu
Izvješće o BiH za 2020. godinu
Privremeno izvješće o BiH za 2018.
Izvješće za BiH za 2016
Izvješće za BiH za 2015
Izvješće o napretku BiH 2014
Izvješće o napretku BiH 2013
Izvješćej o napretku BiH 2012
Izvješće o napretku BiH 2011
Izvješće o napretku BiH 2010
Izvješće o napretku BiH 2009
Izvješće o napretku BiH 2008
Izvješće o napretku BiH 2007
Izvješće o napretku BiH 2006
Izvješće o napretku BiH 2005
Izvješće o napretku je dokument u kojem Europska komisija objavljuje informacije o napretku koji je određena država kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja za članstvo postigla u ispunjavanju uvjeta i ciljeva što ih je postavila Europska unija, kao i sažetak operativnih mjera koje je potrebno poduzeti na osnovi utvrđenih planova djelovanja.
Izvješće je uobičajeno strukturirano prema kriterijima iz Kopenhagena (1993.), pri čemu se posebna pozornost posvećuje ocjenjivanju napretka zemlje u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s acquis-om EU. Napredak države mjeri se na temelju donesenih odluka, usvojenih zakona i provedenih mjera. Ovakav pristup osigurava jednak tretman u svim izvješćima i omogućava objektivnu procjenu.
Izvješće o napretku temelji se na dostavljenim podacima države kandidatkinje - potencijalne kandidatkinje, država članica Unije, iz izvješća Europskoga parlamenta, te podacima koje dostavljaju međunarodne i nevladine organizacije. Europska komisija svake godine objavljuje izvješće o napretku, a dostavlja ga Vijeću EU-a i Europskom parlamentu, te državi na koju se izvješće odnosi. Za Bosnu i Hercegovinu je prvo Izvješće o napretku objavljeno 2005. godine, a prethodila su mu godišnja izvješća o procesu stabilizacije i pridruživanja (od 2002. do 2004.), te izvješće o ispunjavanju uvjeta (od 1997. do 2000.).
Tijekom 2003. godine urađena je Studija izvodljivosti (Feasibility Study) za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koja je prezentirana u Izvješću Komisije Vijeću o spremnosti Bosne i Hercegovine za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
Mijenjajući pristup, odnosno, uvodeći novu metodologiju izvješćivanja 2015. godine, Komisija je promijenila nazive izvješća o napretku u izvješća o individualnim državama obuhvaćenim procesom proširenja. Razlog je uvođenje ocjena za trenutno stanje pripravnosti za članstvo i ocjena za postignuti napredak u prethodnoj godini.
Ocjene za trenutno stanje pripravnosti:
rana faza: određeni nivo pripremljenosti - umjereno pripremljen - dobar nivo pripremljenosti - dobro napredovao
Ocjene za postignuti napredak u prethodnoj godini:
nazadovanje - nije bilo napretka - određeni napredak - dobar napredak - vrlo dobar napredak
Cilj uvođenja ovog načina ocjenjivanja je omogućiti lakšu usporedbu među državama, pratiti napredak pojedinačne države kroz godine, te predstaviti transparentnost procesa pristupanja, kao i lakše kontrolirati i pratiti provedbu reformi. Također, može se koristiti i za bolje mjerenje rezultata politike proširenja i praćenje učinka Instrumenta pretpristupne pomoći EU (IPA II).
Izvješće o BiH za 2021. godinu
Izvješće o BiH za 2020. godinu
Privremeno izvješće o BiH za 2018.
Izvješće za BiH za 2016
Izvješće za BiH za 2015
Izvješće o napretku BiH 2014
Izvješće o napretku BiH 2013
Izvješćej o napretku BiH 2012
Izvješće o napretku BiH 2011
Izvješće o napretku BiH 2010
Izvješće o napretku BiH 2009
Izvješće o napretku BiH 2008
Izvješće o napretku BiH 2007
Izvješće o napretku BiH 2006
Izvješće o napretku BiH 2005
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvješća Evropske komisije
Završno izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu prioriteta iz Analitičkog izvješća Europske komisije
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Izvješća o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Izvješća za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom
Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan
Smjernice za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan
Završno izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu prioriteta iz Analitičkog izvješća Europske komisije
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Izvješća o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Izvješća za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu
Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom
Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan
Smjernice za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan